Početna strana > Hronika > Rusija-EU: Partnerstvo za modernizaciju
Hronika

Rusija-EU: Partnerstvo za modernizaciju

PDF Štampa El. pošta
utorak, 07. decembar 2010.

Samit Rusija-EU u Briselu treba da stavi tačku na „i“ u dogovorima o stupanju u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO) – ovakvo mišljenje izražavaju u Kremlju uoči posete Dmitrija Medvedeva Briselu. Po rečima pomoćnika ruskog predsednika Sergeja Prihodka, u ovom teškom poslu strane su došle do „finalnog stadijuma“ – pritom je Moskva uspela da se izbori za svoje pozicije. Dmitrij Medvedev će se s rukovodiocima Evropske Unije sresti 7. decembra.

Bez obzira na to što su slični susreti na vrhu odavno postali redovni (održavaju se dva puta godišnje, jednom u Rusiji, drugi put u zemlji koja predsedava EU), briselski samit treba da zbliži pozicije strana u razmatranju čitavog niza najvažnijih zajedničkih projekata i problema. Kao prvo, ovde će se razmatrati posledice izlaska iz svetske ekonomske krize. Prirodno, biće reči o reformi svetskog finansijskog sistema, međunarodnim finansijskim organizacijama. Što se tiče stupanja Rusije u STO – upravo od pozicije EU zavisi brzina završetka ovog procesa.

Uostalom, dnevni red samita će biti znatno širi. Između ostalog, to je ispunjavanje takozvanih putnih karata za formiranje četiri zajednička prostora – ekonomskog, slobode, bezbednosti, pravosuđa, spoljašnje bezbednosti, kao i naučnih istraživanja i obrazovanja. U poslednje vreme kontakti na različitim nivoima za formiranje ovih postora su se bitno aktivirali. U istom bloku pitanja je i rad na zaključivanju ugovora o strateškom partnerstvu između Rusije i Evropske Unije. Kako kažu ruski izvori, rad na ovom sporazumu se odvija neujednačeno. Neki članovi ugovora su praktično gotovi, a drugi zahtevaju ozbiljnu doradu. Uostalom, niko ne pravi tragediju od ove situacije – tempo rada sudeći po svemu, zadovoljava obe strane.

Principijelno važno pitanje za Moskvu jeste ukidanje viznog režima, istakao je u intervjuu za „Glas Rusije“ predsednik centra političke integracije instituta Evrope RAN Nikolaj Kavešnikov.

„Ovde postoje i čisto praktični argumenti. Mnogo je ruskih građana, koji u Evropu putuju, kako poslom, tako i na odmor. Šta to može da pruži Evropskoj Uniji? Nemojmo zaboraviti da državljani zemalja EU takođe moraju da izvade vizu kako bi doputovali u Rusiju. Ova procedura je prilično duga, ponekad je složena, a i košta. Radi se o slobodi kretanja i osim toga, bezvizni režim bi mogao da postane simbol novog kvaliteta odnosa između Rusije i Evropske Unije (...).“

Ispostavilo se da Evropska Unija nije spremna za ovu inicijativu Rusije, koju je na prošlom samitu pokrenuo predsednik Dmitrij Medvedev. Po mišljenju stručnjaka, odsustvo želje EU da se odrekne viznog režima u odnosima s Rusijom, uglavnom je političkog karaktera. Bez obzira na to, rad u ovom pravcu se nastavlja. Jer, realizacija ove ideje može postati realan pokazatelj spremnosti EU za saradnju. Od toga u mnogome zavisi ispunjavanje i druge ruske inicijative – „Partnerstva za modernizaciju“, koje može da zauzme glavno mesto u međusobnim odnosima između Rusije i Evropske Unije.

Na dnevnom redu samita u Briselu su razmatranje rusko-nemačke inicijative za osnivanje Komiteta za pitanja spoljne politike i bezbednosti, pitanja međusobne saradnje Rusije i NATO, razmatranje regionalnih problema i problema promene klime.

Bez obzira na to što će se forum odvijati u brzom tempu – svega pola dana – njegov program je izuzetno bogat, a rezultati mogu premašiti očekivanja.

(Glas Rusije)